Mirovinska reforma za aktivno starenje

 
Uvod, svrha i metodologija
Smjernica za razvoj javnih politika u području mirovinske reforme za aktivno starenje izrađena je na temelju istraživanja provedenog od strane Ekonomskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu u sklopu projekta Projekt Senior 2030 – Tematska mreža za politiku aktivnog starenja u Hrvatskoj čiji je nositelj Matica umirovljenika Hrvatske[ Projekt je financiran iz Europskog socijalnog fonda (ESF), unutar natječaja „Tematske mreže za društveno-ekonomski razvoj te promicanje socijalnog dijaloga u kontekstu unapređivanja uvjeta rada“. Uz nositelja projekta, projektni partneri su Sveučilište u Zagrebu Ekonomski fakultet, Grad Zagreb, Hrvatska udruga socijalnih radnika, Zaklada Zajednički put, Matica umirovljenika Bjelovarsko – bilogorske županije, Matica umirovljenika Krapinsko – zagorske županije, Matica umirovljenika Dubrovačko – neretvanske županije, Matica umirovljenika Grada Osijeka, Matica umirovljenika Primorsko – goranske županije, Matica umirovljenika Međimurske županije i Matica umirovljenika Grada Zagreba. Cilj projekta je kroz uspostavu suradnje između organizacija civilnog društva, jedinica lokalne i regionalne samouprave, socijalnih partnera i visokoobrazovnih i znanstvenih institucija provedba znanstvenih istraživanja, izradu smjernica za razvoj javnih politika i zagovaranje rješenja za unaprjeđenje položaja osoba starijih od 65 godina kroz šest tema - aktivno starenje, digitalna revolucija, participacija starijih ljudi na tržištu rada, stvaranje novih roba i usluga za nezavisno življenje, prevencija siromaštva i socijalne isključenosti umirovljenika te mirovinska reforma.]. Provedeno je ukupno 8 istraživačkih dionica: (1.) reprezentativno anketno istraživanje javnog mnijenja među osobama starije životne dobi (65 i više godina) (N=701); (2.) Upitnik za članove obitelji koji skrbe o starijim osobama (N=325); (3.) Upitnik za zdravstvene djelatnike koji rade sa starijim osobama (N=122); (4.) Upitnik za pružatelje socijalnih usluga za starije osobe (N=124); (5.) Upitnik za predstavnike organizacija civilnog društva i vjerske zajednice koje provode aktivnosti za aktivno starenje (N=229); (6.) Upitnik za poduzeća (N=59); (7.) 7 fokus grupa ; te (8.) izbor međunarodnih dobrih praksi temeljem pregleda znanstvene i stručne literature metodom analize i sinteze sadržaja.U svrhu izrade smjernica, održana je i poludnevna radionica na kojoj su sudjelovali projektni partneri i ostali članovi novo uspostavljene tematske mreže te 5 regionalnih radionica s različitim regionalnim i lokanim dionicima na kojima su prezentirani nacrti smjernica (Zagreb, Senj, Osijek, Gradac i Oroslavlje). Navedene radionice facilitirane su uz konzultantsku pomoć s ciljem rasprave o ključnim nalazima istraživanja, izboru ključnih područja relevantnih za smjernice, kao i primjerenih instrumenta javnih politika za rješavanje navedenih izazova, uzimajući u obzir postojeći pravni i strateški okvir te dosadašnja iskustva u provedbi. Na ovaj način iskorištena je ekspertiza članova tematske mreže u svrhu predlaganja realnih i provedivih rješenja s najvećim potencijalom unaprjeđenje položaja umirovljenika i osoba starijih od 65 godina u hrvatskom društvu. 

Ključni nalazi istraživanja i postojeći okvir javnih politika
Sustav mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj zasniva se na tri stupa osiguranja - prva dva su obvezna, a treći je dobrovoljan. Obvezno mirovinsko osiguranje temelji se na međugeneracijskoj solidarnosti. Prvi stup mirovinskog osiguranja je obvezan i znači da svi koji rade izdvajaju 15% mirovinskog doprinosa iz bruto plaće za mirovine sadašnjim umirovljenicima. Drugi mirovinski stup temelji se na sustavu individualne kapitalizirane štednje u obveznim mirovinskim fondovima. Postoje četiri obvezna mirovinska fonda. Svaki zaposleni građanin u fond prema svojem izboru uplaćuje 5% mirovinskog doprinosa iz bruto plaće i tako štedi za svoju mirovinu. Treći mirovinski stup se temelji na dobrovoljnoj i fleksibilnoj štednji u mirovinskim fondovima. Država potiče dobrovoljnu štednju te a na kraju godine daje državne poticaje u iznosu od 15% uplate, do najviše 99,54 eura.
Budući da se 2002. godine, kada je reformiran mirovinski sustav i uvedena tri stupa, u drugi stup nisu uključivale osobe koje su tada imale više od 50 godina, danas je većina umirovljenika koji su osigurani samo u I. stupu, a čiji je doprinos za mirovinsko osiguranje bio u visini 20% iz njihove plaće. 

Prosječna neto mirovina bez međunarodnih ugovora za siječanj 2023. u Republici Hrvatskoj (RH) iznosila je 429,47 EUR (3.235,84 HRK)[ Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Osnovni podaci, prosinac 2022. godine, dostupno na www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/statist...01-HR.pdf?vel=990990 ]. Uzimajući u obzir prosječnu neto plaću za prosinac 2022. u iznosu od 1.045,59 EUR (7 878 HRK)[ Dostupno na dzs.gov.hr/vijesti/prosjecna-neto-placa-...u-prosincu-2022/1427 ], prosječna mirovina za iznosila je 41% prosječne neto plaće. Gledajući međutim samo starosne mirovine taj udio je povoljniji (45%), dok je najniži kod obiteljskih mirovina (33%) i invalidskih mirovina (31%)[ Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Osnovni podaci, prosinac 2022. godine, dostupno na www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/statist...01-HR.pdf?vel=990990 ]. Prag siromaštva za jednočlano kućanstvo prema zadnjim dostupnim podacima za 2021. godinu iznosio je 403,21 EUR (3.038 HRK) mjesečno[ Državni zavod za statistiku, Pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti u 2021., dostupno na podaci.dzs.hr/2022/hr/29178 ] te je prosječna mirovina tek nešto iznad navedenog praga. Osim toga, prema dostupnim podacima, podatak o medijalnoj mirovini koji iznosi 2.441 kunu mirovine, pokazuje da je polovica umirovljenika u siječnju 2023. ostvarila manje od toga iznosa[ Nova medijalna mirovina: Pola umirovljenika prima manje, a pola više od ovog iznosa, Josip Mihaljević, 3. veljače 2022., Mirovine.hr, dostupno na www.mirovina.hr/novosti/nova-medijalna-m...vise-od-ovog-iznosa/  
], a to je značajno ispod granice siromaštva. Navedeni podaci zorno pokazuju da su mirovine, osobito za one kojima je to jedini prihod, izvor rizika od siromaštva i da je, unatoč svih izazova s kojima je sustav suočen, ili reformom mirovinskoga sustava ili sustavom socijalne skrbi potrebno osigurati bolji materijalni položaj najugroženijih te im osigurati dostojanstvenu starost.  

Prema rezultatima ispitivanja javnog mnijenja među starijim osobama provedenog za potrebe izrade ovih smjernica (N=701), provedenog u siječnju 2022., na pitanje koliko im je u prosjeku potrebno sredstava za zadovoljenje osnovnih životnih potreba, 33% ispitanika kaže da im je dostatno do 3.000 kuna mjesečno što je otprilike na razini prosječne mirovine. Ostalima je potrebno više od 3.000 kuna; 27% navodi iznos između 3.000 i 4.000 kuna, 21% iznos između 4.000 i 5.000 kuna, dok 19% ispitanika iznos veći od 5.000 kuna. U odnosu na muškarce, žene navode znatno niže iznose koji su im potrebni za zadovoljenje osnovnih životnih potreba. Tek 52% ispitanih građana navodi da imaju dovoljno sredstava potrebnih za zadovoljenje vlastitih životnih potreba. Ostali se susreću s manjkom sredstava, pri čemu 46% njih prima pomoć od članova uže obitelji, 49% ispitanika nema pomoć od nikoga u vezi s manjkom sredstava, a 2% navode da rade. Znatno više žena nego muškaraca navodi da nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba što proizlazi iz činjenice da znatno više žena ili nema osobnih prihoda ili su oni niži nego od muškaraca. Problem s nedostatkom sredstava najmanje prijavljuju više i visokoobrazovane osobe koje ujedno imaju najveće prihode. Iznos koji nedostaje za zadovoljenje osnovnih životnih potreba na mjesečnoj razini uglavnom je procijenjen na 500 kn do 2.000 kn.

Uzimajući u obzir demografske trendove te statističke podatke iz mirovinskog sustava, razvidno je da hrvatski mirovinski sustav ima niz strukturalnih izazova, kao objektivnu prepreku u daljnjim reformskim nastojanjima. Najznačajniji izazov je demografski trend starenje stanovništva zbog produljenja životnog vijeka i istovremeno negativnog nataliteta, pa je tako prema Popisu stanovništva iz 2021. udio osoba starijih od 65 godina bio 22,45%, odnosno 869.239 osoba[ Dostupno na dzs.gov.hr/vijesti/objavljeni-konacni-re...ati-popisa-2021/1270 ], dok je za usporedbu prema Popisu stanovništva iz 2011. toj dobnoj skupini pripadalo 17.7% stanovništva, odnosno 758.633 osobe[ Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva, kućanstva i stanova 2011., Prema spolu i dobi, Zagreb, 2013. godine, dostupno na web.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1468.pdf ]. Navedeno dovodi do toga da kontinuirano sve malobrojnije generacije radno aktivnih osoba financiraju mirovine sve većeg broja umirovljenika, produbljujući nepovoljan odnos između uplaćenih doprinosa i potreba za isplatom postojećih mirovina. Navedeni odnos je u prosincu 2022. iznosio 1:1,31, odnosno 1.607.734 osiguranika uplaćivalo doprinose za 1.227.671 korisnika mirovine[ Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Osnovni podaci, prosinac 2022. godine, dostupno na www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/statist...01-HR.pdf?vel=990990 ]. Istovremeno, u RH postoji značajan broj mirovina prema posebnim propisima, odnosno tzv. „povlaštenih“ mirovina u koje ulazi čak 18 različitih društvenih skupina (184.775), najbrojnija od koji su hrvatski branitelji iz Domovinskog rata (71.407)[ Ibid. ]. Nadalje, prosječni broj godina radnog staža u hrvatskom mirovinskom sustavu je relativno nizak, pa je u prosincu 2022. evidentiran prosječni staž od 30 godina, 10 mjeseci i 05 dana, uključujući starosne, invalidske i obiteljske mirovine, odnosno 31 godine, 8 mjeseci i 14 dana gledano samo starosne mirovne[ Ibid. ]. Svi navedeni izazovi dovode da se sredstva za isplatu mirovina već sad ne mogu pokriti samo prikupljenim doprinosima, već se nadoknađuju iz državnog proračuna. 


1. Daljnje smanjenje jaza između prosječne mirovine i prosječne plaće
Ovim smjernicama potiču se daljnji reformski ciklusi u mirovinskom sustavu s ciljem smanjenja jaza prosječne mirovine naspram prosječne plaće, optimalno barem do odnosa da je udio prosječne mirovine 50% prosječne neto plaće. Složenost rasprave o ovoj temi, uslijed niza postojećih strukturalnih izazova mirovinskog sustava znači da je potrebno provoditi istovremeno uže stručne i šire javne rasprave u cilju komunikacije prilika i mogućnosti reforme mirovinskog sustava i osiguravanja šireg društvenog konsenzusa oko smjera reforme.


2. Redefiniranje načina usklađivanja mirovina
Recentna iskustva dvoznamenkaste inflacije također otvara potrebu za redefiniranjem načina usklađivanja mirovina. Navedeno se odnosi na postojeći sustav polugodišnjeg usklađivanja mirovina s prosječnim indeksom potrošačkih cijena i prosječnim bruto plaćama svih zaposlenih u RH (članak 88. stavak 3. Zakona o mirovinskom osiguranju NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22), na način da se zbrajaju udjeli dvaju indeksa u omjeru 70:30, na stranu indeksa koji je više rastao u promatranom periodu. Smjernicama se predlaže da se usklađivanje provodi samo prema povoljnijem parametru, dakle potrošačkim cijenama ili bruto plaćama, te da usklađivanje bude vremenski češće, kvartalno. Navedene promjene su od stručnjaka primijenjene na zadnje usklađivanje mirovina koje je iznosilo 6,18% koje bi pak primjenom ovo izmjene pravednije reflektiralo promjene u vanjskom okruženju te bi usklađivanje u ovom primjeru iznosilo 8,1%[ Imate osjećaj da vam je mirovina premalo narasla? Vjerojatno ste u pravu, otkrivamo zbog čega, Milan Dalmacija, 12. rujna 2022., Mirovine.hr, dostupno na www.mirovina.hr/mirovine/imate-osjecaj-d...otkrivamo-zbog-cega/ ]. 


3. Smanjenje doprinosa, poreza 
S ciljem poboljšanja materijalnog položaja umirovljenika bilo bi dobro razmotriti sve doprinose i naknade kojima su opterećene mirovine, primjerice, već spomenuti dodatni doprinos za zdravstvo osiguranje, kao i  sva davanja na državnoj i lokalnim razinama koja opterećuju mirovine.


4. Unaprjeđenje financijske pismenosti stanovništva 
Horizontalna mjera koja ima dugoročni potencijal na financijski status umirovljenika odnosi se i na unaprijeđenu provedbu različitih oblika financijske pismenost radnog stanovništva s ciljem, između ostalog, razumijevanja mirovinskog sustava te posljedično bolje donošenja osobnih financijskih odluka. U lipnju 2021. Vlada RH donijela je Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2021. do 2026. godine i Akcijski plan za 2021. i 2022. godinu, kao nastavak istog tipa strategije za razdoblje 2015.-2020. što govori da RH ima već razvijeni osnovni okvir za razvoj javnih politika u ovom segmentu. 

Oslanjajući se na definiciju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (eng. Organisation for Economic Co-operation and Development -OECD), financijska pismenost je navedenom strategijom predstavljena kao kombinacija informiranosti, znanja, vještina, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje ispravnih financijskih odluka i u konačnici postizanja osobne financijske dobrobiti. Nastavno na dosad provođene aktivnosti, zasigurno je potrebno osnažiti napore u ovom području što potvrđuju provedena istraživanja financijske pismenosti. Naime, prvo takvo istraživanje, kako je istaknuto u strategiji, provedeno je 2015., a drugo krajem 2019., gdje zadnji podaci pokazuju blagi porast u zabilježenoj razini financijske pismenosti građana u odnosu na 2015. (59% naspram 56%), no istovremeno upućuju na još uvijek niske razine financijske pismenosti u RH. Razvoj financijske pismenosti predstavlja složen proces javnih intervencija koje uključuje formalno i neformalno obrazovanje te usmjerenost na raznolike ciljane skupine (mladi, odrasli mlađe dobi, osobe radne dobi koji ostvaruju prihode, osobe starije životne dobi). 
U dijelu financijske pismenosti koja se odnosi na implikacije za mirovinski sustav, strategijom su predviđene kampanje definirane kao „osobni mirovinski planovi (poznavanje osnovnih činjenica o trima mirovinskim stupovima, državnim poticajnim sredstvima, neoslanjanje samo na zakonsku mirovinu)“. Važno je istaknuti kako su već sada odredbe o potrebi financijskog opismenjavanja sadržane i u zakonima kojima se uređuju obvezni mirovinski fondovi, dobrovoljni mirovinski fondovi te mirovinska osiguravajuća društva, na način da postoji obveza ovih institucija da se dio prihoda svake godine ulaže u osnaživanje financijske pismenosti građana o individualnoj kapitaliziranoj, odnosno dobrovoljnoj mirovinskoj štednji, uz definirane prekršaje, dok je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) donijela i Smjernice mirovinskim društvima za osnaživanje financijske pismenosti građana RH[ Dostupno na www.hanfa.hr/media/4690/1-smjernica-miro...-gra%C4%91ana-rh.pdf ]s ciljem pojašnjenja i usmjeravanja u provedbi ove obveze. 

Navedeni okvir javnih politika za razvoj financijske pismenosti predstavlja solidan temelj za daljnji rad u ovom području. Dionike usmjerene na umirovljeničku populaciju potrebno je uključiti u razvoj aktivnosti koje se planiraju Akcijskim planom kako bi teme s implikacijama na životnu fazu mirovine postale adekvatno zastupljena pod-tema uslijed široke lepeze tema koje se obrađuju unutar financijske pismenosti. U narednom periodu treba također učiniti vidljivije izvještavanje o provedenim aktivnostima kako bi bilo jasnije koji tipovi aktivnosti, za koje ciljane skupine i predvođene od kojih dionika prevladavaju, uz daljnje praćenje i evaluaciju uspješnosti provedenih mjera. Umirovljeničke udruge bi trebale posebno pratiti spomenute aktivnosti koje provode obvezni mirovinski fondovi, dobrovoljni mirovinski fondovi te mirovinska osiguravajuća društva u dijelu financijske pismenosti, kroz suradnju s HANFA-om kojoj sve ove institucije imaju obavezu dostavljati izvještaje o provedbi. 


5. Poticanje ulaganja u treći mirovinski stup
Dobrovoljna mirovinska štednja predstavlja individualnu kapitaliziranu štednju koja se isplaćuju u sklopu mirovine. Za razliku od novaca iz prvog stupa, ušteđevina u dobrovoljnim fondovima je osobna imovina svake osobe koja samostalno određuje visinu i dinamiku uplate sredstava. Jedna od bitnih prednosti ulaganja u treći mirovinski stup jesu poticaji koje država daje u iznosu 15% od ukupno uplaćenog doprinosa, najviše do uloga od 5.000 kuna tijekom jedne kalendarske godine što  znači da je maksimalni iznos godišnjih državnih poticaja 750 kuna. Također, ova vrsta štednje ima i određene prednosti za poslodavce. Naime, uplate poslodavaca u treći stup u ime osiguranika do 500 kuna mjesečno, odnosno do 6.000 kuna godišnje, se ne smatraju plaćom već se za poslodavca vode kao porezno priznati izdatak. 
Velimir Šonje u svojoj knjizi „Mirovina za 21. stoljeće“ ocjenjuje da štednja za mirovinu kod dobrovoljnih mirovinskih fondova predstavlja još uvijek nedovoljno iskorišten, ali veoma važan dio financijske pripreme za mirovine za 21. stoljeće treću dob i solidnu mirovinu“[ Velimir Šonje (2022.), Mirovina za 21.stoljeće, Arhivanalitika d.o.o., Zagreb (str 133.)]. Kao jedan od načina povećanja ulaganja u treći mirovinski stup predlaže povećanje nelinearnog sustava poticaja koji bi dodatno nagradio štediše s nižim primanjima. Također smatra da bi se prilagodba poticaja mogla iskoristiti za masovnu kampanju putem medija, interneta i elektronske pošte koja će ciljati sve zaposlene u svrhu, informiranja i buđenja interesa za ovaj oblik dugoročne štednje za mirovinu.


Zaključak 
Iako nedavno u porastu, prosječne mirovine su i dalje postotno značajno ispod prosječne neto plaće što rezultira da preko 50% umirovljenika izjavljuje da nema dovoljno sredstava za život, a od toga polovica niti nema načina da navedeno nadoknadi na drugi način. Objektivni podaci o niskom životnom standardu hrvatskih umirovljenika, gdje se prosječna mirovine trenutno nalazi tek nešto iznad granice siromaštva, govori o potrebi daljnjeg društvenog dijaloga u tražnju prostora za povećanje mirovina. Hrvatski mirovinski sustav međutim ima čitav niz strukturalnih ograničenja koji utječu na moguća reformska rješenja, uključujući starenje stanovništva, nepovoljan odnos radnog aktivnog stanovništva i korisnika mirovina, značajan broj mirovina po posebnim propisima te relativno kratki mirovinski staž. Recentna dvoznamenkasta inflacija otvara i pitanje redefiniranje postojećeg načina usklađivanja mirovina kako bi ono bolje odražavala promjene u vanjskom okruženju. Dugoročna horizontalana mjera jačanja financijske pismenosti treba se dodatno osnažiti temama važnih za životnu fazu mirovine te uključiti dionike koje predstavljaju umirovljeničku populaciju u fazu razvoja mjera i njegovom praćenju. Uz to, trebalo bi snažnije poticati ulaganje građana u treći mirovinski stup.


Literatura 
Akcijski plan za unaprjeđenje financijske pismenosti potrošača za 2021. i 2022. godinu (NN 68/21)
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Osnovni podaci, prosinac 2022. godine, dostupno na www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/statist...01-HR.pdf?vel=990990  
 
Državni zavod za statistiku, Prosječna neto plaća u prosincu, dostupno na dzs.gov.hr/vijesti/prosjecna-neto-placa-...u-prosincu-2022/1427  
Državni zavod za statistiku, Pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti u 2021., dostupno na podaci.dzs.hr/2022/hr/29178  
Državni zavod za statistiku, Objavljeni konačni rezultati Popisa 2021., dostupno na dzs.gov.hr/vijesti/objavljeni-konacni-re...ati-popisa-2021/1270  
Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva, kućanstva i stanova 2011., Prema spolu i dobi, Zagreb, 2013. godine, dostupno na web.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1468.pdf   
HANFA, Smjernice mirovinskim društvima za osnaživanje financijske pismenosti građana RH, dostupno na www.hanfa.hr/media/4690/1-smjernica-miro...-gra%C4%91ana-rh.pdf  
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Osnovni podaci, studeni 2022. godine, dostupno na www.mirovinsko.hr/hr/statistika/2062  
Nova medijalna mirovina: Pola umirovljenika prima manje, a pola više od ovog iznosa, Josip Mihaljević, 3. veljače 2022., Mirovine.hr, dostupno na www.mirovina.hr/novosti/nova-medijalna-m...vise-od-ovog-iznosa/  
Imate osjećaj da vam je mirovina premalo narasla? Vjerojatno ste u pravu, otkrivamo zbog čega, Milan Dalmacija, 12. rujna 2022., Mirovine.hr, dostupno na www.mirovina.hr/mirovine/imate-osjecaj-d...otkrivamo-zbog-cega/  
Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2021. do 2026. godine (NN 68/21)
Projekt Senior 2030 – tematska mreža za politiku aktivnog starenja u Hrvatskoj, Izvještaj o znanstvenim istraživanjima, lipanj 2022.Velimir Šonje (2022.), Mirovina za 21.stoljeće, Arhivanalitika d.o.o., Zagreb