Stvaranje novih roba i usluga koje podupiru nezavisno življenje te zajednica na

Smjernica za razvoj javnih politika u području stvaranja novih roba i usluga koje podupiru nezavisno življenje te zajednica naklonjenih starijim osobama izrađena je na temelju istraživanja provedenog od strane Ekonomskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu u sklopu projekta Projekt Senior 2030 – Tematska
mreža za politiku aktivnog starenja u Hrvatskoj čiji je nositelj Matica umirovljenika Hrvatske. Provedeno je ukupno 8 istraživačkih dionica: (1) reprezentativno anketno istraživanje javnog mnijenja među osobama starije životne dobi (65 i više godina) (N=701); (2) Upitnik za članove obitelji koji skrbe o starijim osobama (N=325); (3) Upitnik za zdravstvene djelatnike koji rade sa starijim osobama (N=122); ( 4 ) Upitnik za pružatelje socijalnih usluga za starije osobe (N=124); (5) Upitnik za predstavnike organizacija civilnog društva i vjerske zajednice koje provode aktivnosti za aktivno starenje (N=229); ( 6 ) Upitnik za poduzeća (N=59); ( 7 ) 7 fokus grupa; te ( 8 ) izbor međunarodnih dobrih praksi temeljem pregleda znanstvene i stručne literature metodom analize i sinteze sadržaja.

U svrhu izrade smjernica, održana je i poludnevna radionica na kojoj su sudjelovali projektni partneri i ostali članovi novo uspostavljene tematske mreže te 5 regionalnih radionica s različitim regionalnim i lokanim dionicima na kojima su prezentirani nacrti smjernica (Zagreb, Senj, Osijek, Gradac i Oroslavlje). Navedene radionice facilitirane su uz konzultantsku pomoć s ciljem rasprave o ključnim nalazima istraživanja, izboru ključnih područja relevantnih za smjernice, kao i primjerenih instrumenta javnih politika za rješavanje navedenih izazova, uzimajući u obzir postojeći pravni i strateški okvir te dosadašnja iskustva u provedbi. Na ovaj način iskorištena je ekspertiza članova tematske mreže u svrhu predlaganja realnih i provedivih rješenja s najvećim potencijalom unaprjeđenje položaja umirovljenika i osoba starijih od 65 godina u hrvatskom društvu.

Ključni nalazi istraživanja i postojeći okvir javnih politika
Demografske promjene u dijelu povećanja broja starijih osoba rezultat su s jedne strane produljenja životnog vijeka („starenje odozgo“) te s druge strane smanjenog nataliteta („starenje odozdo“). Prema Popisu stanovništva iz 2021. godine, usprkos značajnom padu ukupnog broja stanovništva u Republici Hrvatskoj (RH) za 413 056 osoba (9,64%), značajan je porast broja osoba od 65 godina i starijih. Naime, riječ je o najbrojnijoj od 6 dobnih skupina (22,45% - 869.239 osoba) 2, dok za usporedbu prema Popisu stanovništva iz 2011. toj dobnoj skupini pripadalo je 17.7%, odnosno 758.633 osoba3. Uz prepoznavanje ovih promjena kao značajnog društvenog izazova s negativnim implikacijama na održivost mirovinskog
sustava, tržište rada, te stalno povećanje potreba u sustavima socijalne skrbi i zdravstva, navedeno se u svjetskim i europskim kretanjima vidi i kao ekonomska prilika.

Naime, pojam „srebrne ekonomije“ (engl. Silver economy), aludirajući na sijedu, srebrnu boju kose osoba starije dob, prepoznaje da osobe od 50+ godina postaju važan segment ekonomije kroz razvoj tržišta prilagođenih proizvoda i usluga, uključujući područje tehnoloških inovacija u području gerontologije. Nove tehnologije stoga dobivaju važnu ulogu u suočavanju s izazovima starenja populacije s ciljem produljene neovisnosti te kvalitete života. U RH još uvijek nije značajnije osviješten navedeni potencijal i posljedično se nedovoljno potiču socio-poduzetničke inicijative koje bi plasirale nove robe i usluge za stariju populaciju.

Sektori u kojima je moguć razvoj srebrne ekonomije je raznolik, a najznačajniji prostor za prilagodbu roba i usluga namijenim starijim osobama svakako uključuje područje informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) kroz asistivnu tehnologiju. Ona može ponuditi rješenja u prevenciji, praćenju i kontroli zdravlja te administriranju terapija, međuljudskoj komunikaciji, osobnoj sigurnosti starijih osoba, uključujući određene rizike i hitne slučajeve te sigurnost i nadzor doma kroz implementaciju elemenata
„pametnih kuća“. Potonje uključuje protuprovalne alarme, alarme za zatvaranje vrata i prozora, za osobne nezgode kao što su padovi te upozorenja na rizike po okoliš (detektori dima, curenja plina i izljeva vode). Ističe se također sektor stanovanja, uključujući prilagodbu namještaja te kućnih pomagala i pribora, zatim sektor prometa, prehrambene industrije te područje turizma i slobodnog vremena, uključujući cijeli spektar aktivnosti protiv usamljenosti te razvoja novih vještina starijih osoba. Sva ova rješenja imaju potencijal na pojedinačna domaćinstva gdje osobe žive samostalno u svojem domu, ali i na razini institucija primarno u području zdravstva i socijalne skrbi u svrhu integrirane skrbi.

Prema rezultatima ispitivanja javnog mnijenja među starijim osobama provedenog za potrebe izrade ovih smjernica (N=701), provedenog u siječnju 2022., četvrtina starijih osoba koje samostalno ne mogu izvršavati osnovne životne potrebe navode da ne dobivaju dovoljno informacija o tehnologijama koje bi im mogle pomoći u poboljšanju zdravlja i kvalitete života. Ostali takve informacije prvenstveno dobivaju  od članova obitelji (40%) te putem promidžbenih aktivnosti i reklama (14%). Potrebu za tehnološkim
uređajem za poboljšanje zdravlja i kvalitete života ima 20,4% ispitanih građana starije životne dobi, od čega ga 16,7% već koristi. Većina korisnika takvih uređaja (86%) navodi da oni imaju pozitivan utjecaj i pomažu im u svakodnevnom životu.

Međutim, čak 38% ispitanika navodi da ne bi mogli izdvojiti novčana sredstva za tehnološki uređaj koji bi im pomogao u poboljšanju zdravlja i kvalitete života, 17% ispitanika izjavljuje da bi za takav uređaj bili u mogućnosti izdvojili do 100 kuna mjesečno, 16% između 100 i 200 kuna mjesečno, dok bi 29% moglo izdvojiti više od 200 kuna mjesečno. Uzimajući u obzir individualni materijalni status hrvatskih umirovljenika, te prosječne mirovine koje se nalaze tek nešto iznad praga siromaštva, ne iznenađuju podaci o ograničenim sredstvima koja su starijim osobama na raspolaganju za nabavu određenih tehnoloških rješenja za unaprjeđenje kvalitete života. Naime, Prosječna neto mirovina bez međunarodnih ugovora za siječanj 2023. u RH iznosila je 429,47 EUR (3.235,84 HRK) 4, a prag siromaštva za jednočlano kućanstvo prema zadnjim dostupnim podacima za 2021. godinu 403,21 EUR (3.038 HRK) mjesečno

Smjernice

1. Promocija te pilotiranje asistivne tehnologije na razini javnih institucija u području socijalne skrbii zdravstva te javno financiranih projekata za najranjive skupine starijih osoba

Postoje tri grupe potencijalnih korisnika asistivne tehnologije. Prva skupina su oni koji nemaju informaciju o postojanju za njih korisnih asistivnih tehnologija, a to bi si mogli samostalno ili uz pomoć obitelji priuštiti. Tu postoji potreba daljnjeg informiranja kroz odgovarajuće kanale, u npr. ordinacijama liječnika obiteljske medicine, kroz portale i TV ili kroz Umirovljenički list kojeg od 1946. godine izdaje Matica umirovljenika Hrvatske. Druga skupina su oni koji su jesi ili nisu upoznati i informirani o
dostupnim asistivnim tehnologijama i koristima za njih, ali si ih ne mogu samostalno priuštiti gdje za posebno ranjive skupine svakako vrijedni razvijati nove projekte pilotiranja određenih rješenja, uz njihovu integraciju s drugim sustavima i javnim servisima. Konačno, treća skupina odnosi se na kupovinu i korištenje od strane ustanova (bolnica, domova za starije i nemoćne..) da bi ih koristili njihovi korisnici kao pojedinci, a gdje je također dobro razvijati pilot pristup uz bilježenje iskustava koje se kasnije mogu
razmjenjivati između institucija unutar ovih sustava.

Uzimajući u obzir ekonomsku poziciju starijih osoba u Hrvatskoj naspram razvijenih zemalja gdje je srebrna ekonomija posljedično razvijenija, ovim smjernicama potiče se primarno pilotiranje asistivne tehnologije na razini institucija, uključujući domove za starije te druge ustanove socijalne skrbi i zdravstva. Uz to, drugi oblik su ciljani projekati za ranjive društvene skupine gdje bi se određeni oblici asistivne tehnologije financirali javnim sredstvima kao dopuna socijalnim uslugama. Uz to, lokalne vlasti
i svi relevantni dionici (poput organizacija civilnog društva) se trebaju uključiti u dijalog u vezi stvaranja gradova „prijatelja starijih osoba“ gdje bi se cjelovitije promišljalo o korištenju određenih roba i usluga te prilagodbi javnog prostora usmjerenih starijim osobama.

U RH već postoje primjeri dobrih praksi javne, projektne potpore uvođenju novih tehnologija gdje se primjerice socijalna usluga pomoći u kući koju pruža Crveni križ dopunila nabavom narukvica koje prate vitalne funkcije osoba koje su često u izoliranim područjima, za period kada pružatelj usluge nije u kontaktu s korisnikom. Prema dostupnim proizvodima na hrvatskom tržištu, takve narukvice mogu primjerice pratiti funkcije poput krvnog tlaka, otkucaja srca, tjelesne aktivnosti, lokacije, detekciju padova, aritmije te saturaciju krvi kisikom. Ono što je međutim potrebno u narednom razdoblju kroz takve pilot projekte je uspostava međusektorske suradnje oko dijeljenja informacija koje takvi uređaju prikupljaju, odnosno protokola na koji način navedene informacije dolaze do određenih institucija (hitne pomoći, liječnika opće prakse, pružatelja usluge i/ili članova obitelji).

2. Stimuliranje tržišta za razvoj asistivne tehnologije za starije osobe

Prigodnom anketom poduzeća (N=59), potvrđujući prostor za promocijom srebrne ekonomije u budućnosti, utvrđeno je kako većina ispitanih poduzeća trenutno nema značajniju orijentaciju na segment starijih osoba kao potrošača niti imaju ideje za razvoj digitalnih usluga i/ili proizvoda koji bi olakšali skrb za starije osobe ili njihovo neovisno življenje u zajednici. Značajniju orijentaciju na segment potrošača starijih od 65 godina u iduće dvije godine ipak planira 24% ispitanih poduzeća, što predstavlja svojevrsni novi potencijal. Kao glavna ograničenja u razvoju većeg broja proizvoda i usluga specifično namijenjenih za osobe starije od 65 godina poduzeća navode nedostatak financijskih sredstava te nisku
razinu kupovne moći i standarda starijih osoba, što potvrđuje ranije iznesene objektivne pokazatelje o nepovoljnom ekonomskom statusu hrvatskih umirovljenika i nalaze ispitivanja javnog mnijenja starijih osoba o kupovnoj moći. Samo 16% poduzeća navodi da može prilagoditi cijene svojih proizvoda i usluga prema kupovnoj moći starijih osoba. Osim cijene, drugi načini na koje poduzeća mogu učiniti svoje proizvode i usluge pristupačnijima prosječnoj osobi starijoj od 65 godina uključuju savjetovanje, informiranje i edukaciju, dostavu u dom, telefonske narudžbe, programe pretplate i vjernosti i dr. Ovim smjernicama potiče se izrada nacionalne strategije koja bi cjelovito analizirala ekonomske prilike i
potrebe hrvatskog tržišta u segmentu razvoja srebrne ekonomije, uz definiranje konkretnih oblika podrške i linija financiranja za istraživanja, razvoj i inovacije kroz suradnju javne vlasti, znanstvenih institucija, istraživačkih instituta te kreditnih i donatorskih institucija.

3. Poticanje znanstvene zajednice, inovacijskih centara i inovacijskih udruga na osmišljavanje proizvoda dizajniranih za potrebe starijih osoba

Starije osobe trebaju prilagodbu proizvoda i usluga, kao što su veća slova, veći gumbi, vidljivije oznake i slično. Novi proizvodi poput posebno dizajniranog kućanskog pribora za osobe s artritisom, robota njegovatelja, mobilnih zdravstvenih aplikacija koje prate zdravstveno stanje osobe, farmaceutskih proizvoda s integriranim terapijskim rješenjima, kreiranje pametnih stambenih jedinca u sklopu pametnih sredina, pametni prijevoz (posebna vozila prilagođena potrebama starijih), financijski
proizvodi posebno razvijeni za tržište 50+, razne usluge bazirane na aktivnom i zdravom življenju starijih; od turističkih i wellness do kulturnih, sve to može biti predmet novih inovativnih rješenja. U tom smjeru razvija se gerontotehnologija, područje u kojem ima niz mogućnosti za inovacije.

4. Potaknuti izradu nacionalnog plana srebrne ekonomije (ili barem poglavlja u Nacionalnom planu skrbi o starima)
Republika Hrvatska, za razliku od drugih članica Europske unije, nema razvijen koncept srebrne ekonomije u svom gospodarstvu. Zbog mogućnosti koje daje srebrna ekonomija, osobito u budućnosti radi povećanja broja starijeg stanovništva i produljenja životnoga vijeka, bilo bi korisno na nacionalnoj razini izraditi strategiju koja bi bila sveobuhvatna i odnosila se na područja: zdravstvena rješenja, stambena rješenja, kretanje i prijevoz, informativno-komunikacijska rješenja, organizacija rada i slobodnog vremena i dr. Time bi se skrenula pozornost na specifične potrebe starijih ljudi, dala važnost ovom području te potaklo zainteresirane dionike na iznalaženje novih rješenja.

Zaključak
Koncept srebrne ekonomije na europskoj i međunarodnoj razini u stalnom je razvoju kroz nova društveno-ekonomska istraživanja o njenom potencijalu, oblicima stimuliranja u smislu istraživanja, razvoja i poticanja inovacija te primjerenih oblika financijske podrške. U budućnosti, Republici Hrvatskoj predstoji snažnije uključivanje ovog koncepta u strateška promišljanja o daljnjem ekonomskom razvoju, uslijed nezaustavljivih demografskih promjena koje ubrzano doprinose starenju populacije. Strukturno ograničenje razvoja ovog oblika ekonomije u domaćem kontekstu je vezano uz postojeću nisku kupovnu moć starijih osoba, što se u hrvatskom slučaju pokazuje kao stvarna barijera naspram razvijenijih
zemalja. Međutim, osim na razini individualne potrošnje, iskustva govore da nova tehnološka rješenja mogu unaprijediti kvalitetu usluga u institucijama socijalne skrbi i zdravstva, kao i pružanju određenih socijalnih usluga u domu koje se javno financiraju. Tu je bitno buduću provedbu bazirati na pilot projektima kao optimalan način uvođenja inovacija, uz bilježenje iskustava kako bi se razvijala baza znanja i mogućih ograničenja za druge dionike unutar ovih sustava.

Literatura
Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva, kućanstva i stanova 2011., Prema spolu i dobi, Zagreb, 2013. godine, dostupno na web.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1468.pdf  
Državni zavod za statistiku, Pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti u 2021., dostupno na podaci.dzs.hr/2022/hr/29178
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Osnovni podaci, studeni 2022. godine, dostupno na www.mirovinsko.hr/hr/statistika/2062
Projekt Senior 2030 – tematska mreža za politiku aktivnog starenja u Hrvatskoj, Izvještaj o znanstvenim istraživanjima, lipanj 2022.